Ikigero cy’izamuka ry’ubukungu bw’u Rwanda kigiye kugabanuka: Raporo ya IMF

Ikigega mpuzamahanga cy’imari [IMF (International Monetary Fund)] giherutse gusohora raporo igaragaza uko ubukungu bw’isi ndetse n’ubw’ibihugu ku giti cyabyo buteganyijwe kuzitwara mu mwaka wa 2025 no mu wa 2026, hagendewe ku byemezo byafashwe n’ibihugu mu by’ubukungu, imihindagurikire y’umusaruro, umutekano, n’ibindi.

IMF yagaragaje ko umusaruro mbumbe w’isi (GDP) , uzazamuka ku rwego rwa 2.8% mu mwaka wa 2025, mu gihe mu mwaka wa 2026 hateganyijwe izamuka 3.0% , byerekana ko habayeho igabanuka ry’ubwiyongere bw’umusaruro mbumbe w’isi ku kigero cya 0.5% , hafatiwe kuri raporo iheruka yo mu mwaka 2024.(#PreviousUpdate)

Igipimo cy’ubwiyongere cy’ubukungu bw’u Rwanda biteganyijwe ko kizagabanuka, nubwo ubukungu buzakomeza kuzamuka, mu mwaka wa 2024, ubukungu bw’u Rwanda bwari bwazamutseho 8.9% , muri 2025, igipimo cy’izamuka kiri kuri 7.1% , mu gihe mu mwaka wa 2026, igipimo cyizongera kikazamuka nubwo kitazagera ku kigero byariho 2024, kizagera kuri 7.5% , n’ubwiyongere bungana na 0.4%.

Ibihugu byo munsi y’ubutayu bwa Sahala byugarijwe n’izahara ry’ubukungu harimo Equatorial Guinea, Botswana, Eritrea, Lesotho, South Sudan, Tchad , mu gihe ibiri imbere mu izamuka ry’ubukungu muri aka gace harimo Guinea, Ethiopia, Niger , U Rwanda ndetse na Senegal ari yo iyoboye muri aka gace.

Ubukungu bw’ibihugu bya Africa bukomeje kugwa ahanini bitewe n’ibibazo by’umutekano biri kuzonga ibice by’uyu mugabane , muri Repubulika ya Demokarasi ya Congo, Sudan y’Epfo n’iya ruguru, n’agace ka Sahel kibasiwe n’ibyihebe byemeza ko birwanira amahame y’idini ya Islam, gusa IMF igaragaza ihindagurika ry’imibare rishobora guterwa n’ibyemezo bishya by’imisoro bya Leta Zunze Ubumwe z’Abanyamerika ndetse n’Ubushinwa.

Iyi nkuru uyakiriye ute ?

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *